Banja Luka, 15. 7. 2010. (FIA) – Danas je svečano proslavljen Sv. Bonaventure, patron Banjalučke biskupije. Misno slavlje je predvodio apostolski nuncij u BiH, Mons. Alessandro D'Errico, uz sudjelovanje Mons. Vinka kardinala Puljića, mjesnog biskupa Mons. Franje Komarice, predstavnika biskupskih konferencija Hrvatske i Slovenije, provincijala Bosne Srebrene fra Lovre Gavrana, te još pedesetak svećenika iz raznih krajeva BiH. Tom prigodom je apostolski nuncij objavio da je papa Benedikt XVI imenovao člana naše Franjevačke provincije Bosne Srebrene dr. fra Marka Semrena pomoćnim biskupom banjalučkim.
Dobro je znati da Franjevački red danas ima čak 113 biskupa širom svijeta. Među njima je i fra Hil Kabashi, član franjevačke provincije Bosne Srebrene – biskup u Južnoj Albaniji od 1997.
Tijekom povijesti naša je provincija dala do danas 49 biskupa, tako da je fra Marko Semren pedeseti biskup.
Našem subratu fra Marku čestitamo i želimo mu Božji blagoslov i mnogo uspjeha na ovoj odgovornoj službi.
ŽIVOTOPIS
Novoizabrani pomoćni banjalučki biskup, dr. fra Marko Semren, je svećenik franjevac, član Franjevačke Provincije Bosne Srebrene.
Rođen je u Biloj kraj Livna, 9. 4. 1954. od Joze i Mare, r. Barać.
Osnovnu školu završio u Biloj (1961.-1964.), Guberu (1965.-1966.), Livnu (1966.-1969.), srednju školu Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1973.), novicijat na Humcu kod Ljubuškog (1973.-1974.). Prve zavjete je položio 10.07.1974. a svečane 13. 04. 1980. Filozofsko-teološki studij završio je na Franjevačkoj teologiji u Neđarićima, Sarajevo (1975.-1981.). Zaređen je za svećenika 29. 06. 1981. u Sarajevu.
Nakon završenog poslijediplomskog studija iz područja teologije (specijalizacija duhovna teologija), magistrirao u Rimu, na Antonianumu, 19. 4. 1985., potom doktorirao iz područja teologije (specijalizacija duhovna teologija) u Rimu, na Antonianumu, 5. 11. 1986., temom:
Il francescanesimo vissuto nelle regioni croate di Bosnia ed Erzegovina (fino al 1517).
Vojni rok služio u JNA, od 1974. do 1975., u Danilovgradu (Crna Gora).
Zaposlenje: Od 1981. do 1982. bio je kapelan u Docu kraj Travnika.
Kao profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu djelovao je od 1985. do 2009.
Na teologiji je bio II. meštar bogoslova (1985.-1988.), potom I. meštar novaka u novicijatu na Bistriku/Sarajevo (1988.-1992.) i Monopoliu (1992.-1994.), nakon toga II. meštar novaka u novicijatu Monopoliu (1994.-1995.) i Belmonteu (1995-1997) i u Livnu, gdje je uz to bio i ekonom u samostanu Gorica (2003.-2006.), te I. meštar bogoslova na Teologiji u Neđarićima (1997.-2000.). Potom je vikar na Teologiji (2001.), a nakon toga župnik u Livnu i dekan (2001.-2003.).
Od 2006. je duhovnik bogoslova na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Osim toga obnašao je i dužnost provincijskoga definitora (1997.-2000.), bio član različitih međuprovincijskih franjevačkih odgojnih komisija i redovničkih odgojnih komisija na razini Jugoslavije, bio tajnik za odgoj i obrazovanje pri Južnoslavenskoj konferenciji provincijala na razini Reda (1996.-2001.), sudjelovao je u izradbi dokumenata Reda: Uredba franjevačke formacije (Rim, 1991.) i Ratio studiorum OFM (Rim, 2001.), sudjelovao na međunarodnim okruglim stolovima u Italiji (Asiz, Aquila), te u različitim prigodama svjedočio o istini o ratu u Hrvatskoj i BiH (Monopoli, Foggia, Benvento, Castellana Grotte, itd. 1992.-1997.).
Bio je tajnik generalnog vizitatora 1988., generalni vizitator za Provinciju sv. Ćirila i Metoda – Zagreb (2001./2002.), član Odbora za dolazak sv. Oca u Banju Luku (2002.) te član Odbora za organizaciju Srednjoeuropskoga katoličkog dana na Kupresu 2003. i 2005. godine, član je Vijeća za ustanove posvećenog života i družbi apostolskog života BK BiH, voditelj duhovnih vježbi, seminara i obnova.
Od srpnja 2009. – gvardijan Franjevačkog samostana Gorica/Livno.
Knjige:
Il francescanesimo vissuto nelle regioni croate di Bosnia ed Erzegovina (fino al 1517) pars dissertationis (Rim, 1987.);
Život i umiranje pod križem. Svjedočenje kršćanske i franjevačke duhovnosti bosanskih franjevaca (Sarajevo, 2000.);
Franjevaštvo u spisima Franje Asiškoga (Zagreb, 2003.);
Franjevašto u spisima Klare Asiške (Sarajevo-Zagreb 2006.);
Život i smrt iz vjere. Svjedočenje franjevaca Bosne Srebrene (Sarajevo-Zagreb, 2009.).
Od periodike surađivao je vlastitim prilozima u:
Novom cvijetu, Bosni Srebrenoj, Na izvorima, Svjetlu riječi, Bosna franciscana, Biltenu Franjevačke teologije – Sarajevo, Ordine dei frati minori – Conferenza dei ministri provinciali d’Italia, Perfetta letizia, periodico di informazione della Commissione nazionale “Iustitia et pax”, Obavijestima Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Bl. Alojzije Stepinac. Glasnik postulature, Glasilo Družbe sestara Naše Gospe Zagreb, zatim u zbornicima: Crtajte granice, ne precrtajte ljude (Sarajevo-Bol, 1995.), Verbi minister et omni creati cultor (Sarajevo, 1998.), Pro populo: Život i djelo fra Lovre Karaule /1800.-1875./ (Sarajevo, 2000.) te Između povijesti i teologije (Zadar-Krk, 2002.), Magister interpresque legis ecclesiae (Sarajevo, 2006).
Sudjelovao je na međunarodnom simpozijima u Buenos Airesu (1996.), Andoveru kraj Bostona (1998.) te u Santiagu de Compostela (2000.), Sarajevo (2003.), Šibenik (2006.), Asiz (2007.), Zagreb (2008.).
Članke je objavio i u zborniku Acta consilii internationalis pro Formatione et Studiis OFM, (Roma, 1997. 1999. i 2001.), Povijesna obrada mučeništva u BiH. Biskupi, svećenici i redovnici-franjevci mučenici u BiH od 14. do 19. st., u zborniku s međunarodnoga znanstvenog skupa prigodom Srednjoeuropskog katoličkog dana u Sarajevu 7.-8. studenoga 2003., u: Povijest poziva na odgovornost. Mučenici i svjedoci vjere, Biskupska Konferencija BiH, Sarajevo 2007., te na znanstvenom skupu u Šibeniku 19.-20. IX. 2006. u povodu 300. obljetnice od smrti utemeljiteljice sestara Franjevki od Bezgrešne, s. Klare Žižić (1626.-1706.) s predavanjem, Naglasci u duhovnosti bosanskih franjevaca u doba majke Klare Žižić (1626.-1706.), Studijski dani o spisima sv. Franje Asiškoga od 7-8. ožujka 2008. Zagreb – Dubrava, s predavanjem, Spisi i ponovno otkriće franjevačke karizme: doprinos fra Kajetana Essera; Življenje Franjine karizme u Bosni. Uz proslavu 800. obljetnice franjevačke karizme 1209.-2009., tekst predavanja održanog u Visokom, 28. ožujka 2009. u: Bosna franciscana 30/2009, 253-267.