Franjevačka provincija Sv. Križa - Bosna Srebrena

  • Puni ekran (Fullscreen)
  • Široki ekran (Widescreen)
  • Uski ekran (Narrow screen)
  • Veća slova
  • Standardna veličina slova
  • Standardna veličina slova


Svetkovina Gospe Karmelske u Bogomoljama na otoku Hvaru

E-mail Ispis PDF

Bogomolje/Hvar - U župi Bogomolje na otoku Hvaru u nedjelju, 16. srpnja, svečano je proslavljena svetkovina župne zaštitnice Gospe Karmelske. Euharistijsko slavlje predvodio je župnik Bogomolja i Gdinja fra Augustin Tomas, a koncelebrirao je i propovijedao fra Stipo Marčinković, župnik župe Sućuraj. U misnom slavlju sudjelovali su brojni Bogomoljani koji žive u Bogomoljama ili izvan njih kako i vjernici iz drugih mjesta, među kojima je bilo i vjernika turista.

Župnik Marčinković je u propovijedi istaknuo da se brdo Karmel nalazi na istočnoj obali Sredozemnog mora, u Palestini, u izraelskom lučkom gradu Haifi. S tog brda prorok Ilija je svojevremeno snažno branio ugroženu vjeru u Izraelu. Na brdu Karmelu križar Berthold iz Kalabrije osnovao je karmelski ili karmelićanski red u vrijeme križarskog pohoda za oslobođenje Svete Zemlje 1155. godine. Članovi karmelskog reda živjeli su i žive intenzinvnim molitvenim životom i u povućenosti od svijeta. Red je poznat po velikom štovanju Blažene Djevice Marije, pod čijom zaštitom je živio i živi od svog osnutka. Red je doživio procvat u vrijeme svoga trećega generalnog ministra, to jest općeg ili glavnog služitelja, Šimuna Stocka ( 1242-1262 ) kojemu se pripisuje nošenje škapulara, komada gornje odjeće kojeg je redu, kao znak posebne svoje zaštite, dala sama Gospa. Škapular nose i neki drugi redovnici, ali onaj karmelićanski je najpoznatiji. Nosili su ga i nose, u obliku malog komadića platna ili medaljice, i bezbrojni vjernici koji su željeli i žele biti dionici duhovnih dobara karmelićanskog i njemu sličnih redova. Nošenje škapulara, kao posebnog znaka zaštite Majke Božje, u Srednjem vijeku bilo je vro rasprostranjeno i razumljivo. Bila su to vremena teških bolesti, kao što je kuga, gladi i siromaštva, vremena neizvjesnoti, brojnih nevolja i patnji, vremena traženja pomoći i zagovora. Vjernici su počeli slaviti uspomenu na zaštitu Majke Božje koju je pružala nositeljima karmelskog škapulara. Čak su i pojedini pape nositeljima karmelskog škapulara podijelili mnoge oproste. A u 13. spominje se i tzv. „ subotnja povlastica“; da će Gospa nositelje njena škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze što proizilaze iz prihvaćanja škapulara, izbaviti iz čistilišnih muka prve subote nakon njihove smrti.

I danas ljudi imaju velike potrebe nositi škapulare i druge znakove posebne zaštite Majke Božje. To je razumljivo, ali vjerski i opasno, ako se uzdanje ljudi usmjeri k tim znakovima, a zanemari istinski svakodnevni vjerski život i usmjerenost k Bogu, Isusu Kristu i njegovu nauku. Stoga je župnik Marčinković istaknuo da riječ Karmel znači „plodna vrtna zemlja“. Karmel je slika nazočnosti pravoga Boga u čovjeku, slika Djevice Marije koja je svim srcem pripadala Bogu i bila puna Božje milosti. Gospodin Bog je bio s njom. Ona je bila osjenjena Duhom Svetim. Postala je mjestom u kojemu se Božja nazočnost na osobiti način očitovala. Nositelji karmelskog škapulara trebali bi biti plodno tlo u kojemu Riječ Gospodnja klije, uspješno raste i donosi čak i stostruki rod. Najveći mistik i naučitelj karmelskog reda sv. Ivan od Križa svom djelu, u kojemu su sadržane upute kako će čovjek naći Boga, dao naslov „ Uspon na brdo Karmel“. Za njega je taj uspon u prvom redu oslobađanje od svega onoga što nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine bez odricanja od materijalnih stvari. Ne može se razmišljati o Bogu, ako srce nije očišćeno od svega onoga što nije Bog. Nažalost, većina kršćanskog puka to ne prihvaća, a i te kako voli pobožnost prema Gospi Karmelskoj i rado nosi njezin škapular. Nositelji tog škapulara moraju biti svjesni da, poput članova karmelićanskog reda, trebaju moliti i raditi na svom usavršavanju i spasenju od Zloga, ali i na usavršavanju i spasenju od Zloga ljudi oko sebe. Boga se najlakše može naći tražeći sebe, ispitujući i upoznavajući sebe, kako bi i Bog našao nas, rekao je župnik Marčinković.

Nakon misnog slavlja kroz Bogomolje je prošla tradicionalna procesija s kipom i močnikom Gospe Karmelske s kojima su mjesto i nazočni blagoslovljeni na trima postajama. Gospin kip nosili su Ninoslav i Milivoj Bilčić, Nikola Perić, Ante Rudan, Ivan Visković, Stanko Huljić i jedan Đuro iz Đakova.

Nakon procesije blagoslovljena su vozila. Mještani Zlatko Lipnik, Božidar Brkušić, Perić Nikola, Radovančić Ivo i Ivan Srhoj pripremili su, kao i dosadašnjih godina, tjelesnu okrjepu za sve sudionike slavlja.

Oni su potaknuli da se ove godine izradi velika zastava Gospe Karmelske koja se u središtu mjesta vijorila uz zastavu R. Hrvatske i Evropske Unije i to neposredno uz partizanski spomenik napravljen poslije Drugog svjetskog rata.

 

Fra Stipo Marčinković

 

 

 

 

Trenutno se nalazite na: Naslovnica