Zirdum, Andrija (Žeravac kod Plehana, 8. II. 1937 – ). Skraćenice: AZ, A.Z. Krsno ime mu je Josip. Otac Blaž; majka Ana, rođ. Lovrić. Osnovnu školu završio je u Žeravcu, nižu gimnaziju u Derventi i Slavonskom brodu, a višu u Visokom 1957, novicijat u Kraljevoj Sutjesci (1954-1955), filozofsko-teološki studij u Sarajevu i Ljubljani, gdje je 1968. magistrirao radom Doprinos II. vatikanskog sabora nauku o spasenju , i doktorirao 1977. kulturno-povijesnom temom o Filipu Lastriću. Za svećenika je zaređen 1963. Bio je kapelan u Bihaću (1964-1965), na Plehanu (1973, 1983-1985), u sanskom mostu (1985), i Bugojnu 81985-1987), pomoćnik meštra novaka i predavač u novicijatu (1965-1973), profesor na teologiji u Sarajevu (1974-1983), gvardijan (1973-1976), vikar i ekonom (1977-1979) u samostanu sv. Pavla na Butmiru, te gvardijan u samostanu sv. Ante na Bistriku (1979-1982). Biran je za rektora teologije (1979-1982). Od 1987. djeluje na Plehanu.
– Osim što je objelodanio nekoliko samostalnih djela piše studije i članke iz naše narodne i crkvene prošlosti, posebice franjevačke, izdaje i komentira tekstove značajne za proučavanje domaće povijesno-kulturne prošlosti. Prevodi sa slovenskoga, sudjeluje u pripremi i izdavanju knjiga drugih autora, prati izdavačku djelatnost i piše prikaze knjiga, sudjeluje u organizaciji znanstvenih skupova i nastupa na njima vlastitim prilozima, surađuje u jubilarnim i drugim publikacijama. Zanimanje za franjevačku prošlost započeo je studijem likova u djelima Ive Andrića ( Zajedničar , 1964; Dobri Pastir 1968), zatim proučava život i djelo Filipa Lastrića ( Jukić, 1972-1973, 1976/77); Dobri Pastir 1976) Franje Gracića ( Nova et vetera , 1978), Josipa Dobroslava Božića ( Nova et vetera, 1986), Augustina Miletića ( Naša ognjišta , 1973) i Matije Divkovića ( Zbornik radova instituta za jezik i književnost u Sarajevu, 1982; Bilten Franjevačke teologije u Sarajevu, 1981782). U almanahu Franjo među Hrvatima (1976) predstavio je 38 franjevaca iz novije povijesti Bosne, a druge u Enciklopediji Jugoslavije i Hrvatskom biografskom leksikonu . Značajni su mu prilozi svjetovni svećenici u Bosni i Hercegovini u tursko doba ( Nova et vetera, 1979), Franjevački samostan Skakava ( Croatica chtistiana periodica, 1982), Osnovna i srednja izobrazba franjevaca Bosne Srebrene do 1882 ( Spomenica Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, 1983 ) i Franjevački ljetopisci u Bosni i Hercegovini ( Croatica chtistiana periodika, 1985). U Šematizmu Provincije (9174) izlaže njezinu kratku povijest. O suvremenim zbivanjima u Provinciji piše u Kronici zbivanja u Bosni Srebrenoj (ciklostil 1979, 1982). Ostale priloge objelodanio je u Kani (1971-1972, 1988), Glasu koncila (1979,1971), Biltenu franjevačke teologije u Sarajevu (1973/74, 1980/81, 1981/82), Bosni Srebrenoj (1971, 1974, 1976-1977, 1979, 1981), Kačiću (1975, 1977), Jukiću (1978), reviji oa et vetera (1977-1978, 1984, 1987), Biltenu Udruženja katoličkih vjerskih službenika „Dobri pastir“ (1979, 1983), R adio Sarajevu – Treći program (1984), Bogoslovnom vesniku ( 1986), u Croatica chtistiana periodika, (1988-89), i u Crkvi na kamenu (1990). U Lastrićevom Pregledu starina Bosanske provincije (1977) piše o njegovom životu, ličnosti i povijesnom radu, te komentira ovo značajno djelo domaće historiografije. Preveo je sa slovenskog skupa sa Zdenkom Marićem djelo Antona Trstenjaka Kad bih još jedanput živio ( Đakovo 1968), izdao je ciklostilom zajedno sa Stipom Marčinkovićem pjesmaricu Ja sam Bože dijete tvoje (1972), priredio je za tisak i dopunio Pregled povijesti Franjevačkog reda Kajetana Essera (1972), preveo je sa slovenskog članak biskupa Grmiča Nada sekulariziranog čovjeka i kršćanska nada ( Jukić, 1979), pokrenuo je i uređuje biblioteku Slovoznak, sudjelovao je u pripremi i tiskanju ciklostilom nekih djela Vjeke Bože Jarka i Mije Bosanskića.
• Bosanski franjevci u djelima Ive Andrića, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevu 1968.
• Motivi pisanja i svrha Lastrićeva povijesnog djela Epitome vetustatum bosnensis provinciae: (uz dvjestotu obljetnicu), Institut za istoriju, Sarajevo 1977.
• Život i zdravstvena djelatnost Franje Gracića, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1978.
• Svjetovni svećenici u Bosni i Hercegovini u tursko doba, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1979.
• Filip Lastrić – Oćevac: 1700-1783, prilog kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.
• Franjevački samostan Skakava (Dubrave), Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982.
• Provincija Bosna Srebrena u vrijeme Matije Divkovića (1563-1631). Institut za jezik i književnost, Sarajevo 1982.
• „Nove uredbe carske“ za zemljoposjednika i kmetove u Bosni 1851. godine , Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1987.
• Pokušaji Josipa Dobroslava Božića u rješavanju agrarnog pitanja u Bosni i Hercegovini, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1986.
• Plehan (autori Andrija Zirdum, Marko Karamatić, Vjeko-Božo Jarak), Slovoznak, Plehan 1987.
• Ulice nekada i sada, Župni ured Ulice, Ulice 1989.
• Pisma bosanskih franjevaca 1850-1870, Plehan 1996
• Dioba franjevačke provincije Bosne Srebrene 1735. godine, u: Bosna franciscana, 12(2000), 129-151.
• Prvo tiskano djelo Filipa Lastrića, u: Bosna franciscana, 13(2000), 327-343.
• Karta srednjovjekovnih crkava na tlu Bosne i Hercegovine, u: Bosna franciscana, 15(2001), 161-119.
• Selidbe, granice i pokušaji naseljavanja Bosanske Posavine početkom 18. stoljeća, u: Bosna franciscana, 17(2002), 160-176.
• Lastrićeva predika na Veliki petak, u: Bosna franciscana, 17(2002), 283-290.
• Dio katolika usorske doline 1708-1723. godine, u: Bosna franciscana, 18(2003), 201-235.
• Franjevci i bosansko-humski krstjani, u: Bosna franciscana, 19(2003), 50-78.
• Povijesne bilješke Ivana Velikanovića suočavane u Femendžinovom 'Chronicon …Bosnae Argentinae , u: Bosna franciscana, 20(2004), 219-228.
