Pridruži nam se

Želiš li biti franjevac Bosne Srebrene?
NA PUTU DO FRANJEVAŠTA

Franjevačka klasična gimnazija

1. Ranije stanje

Školovanje franjevačkog mladog naraštaja dijelilo se na osnovno i donekle na srednje te na više školsko obrazovanje.

Na osnovnom stupnju valjalo je dječake najprije opismeniti u bosanskom ćirilskom pismu i pružiti im osnovne spoznaje. Nakon toga, posebno pažljivo nastojalo se da oni što bolje ovladaju latinskim jezikom. Odabrane dječake, često od osam godina, poučavao bi za to određeni svećenik kroz nekoliko godina. Zatim bi dječaci, s 15 do 16 godina, stupali u godinu novaštva (novicijat), gdje bi se uputili u duhovni život franjevačkog redovnika. Nakon toga redovno bi učili filozofiju, gdje su usvajali i neka opća znanja. Onda bi došla na red teologija, koju su (slično kao i filozofiju) pohađali na nekom učilištu u Dalmaciji, Slavoniji, Ugarskoj, a vrlo često i u Italiji.

Posebno bolna točka u tom školovanju bilo je ono početno poučavanje. Bilo je razjedinjeno, jer je svaki samostan zasebno poučavao svoje đake. To su kušali popraviti početkom 19. stoljeća (1820. do 1836.), ali nisu uklonili glavni nedostatak, razjedinjenost.

Zato je Uprava Provincije na svom zasjedanju u ljeto 1882. u Fojnici napokon odlučila sve ove školice objediniti u jednu zajedničku, u Kreševu, te iste jeseni 1882.

S obzirom na mjesto te škole izbor nije bio sretan jer su prostorije u kreševskom samostanu bile neprikladne: bile su niske i tijesne. Zbog toga su uskoro (pred Božić 1883) premjestili tu školu u samostan u Gučoj Gori, gdje je ona ostala do 1900, do preseljenja u Visoko.

2. Razvitak Franjevačke gimnazije kao školske ustanove

Ta nova škola bila je vrlo skromna: imala je tri razreda i svega 32 učenika, i tri nekvalificirana nastavnika. Bila je gotovo bez ikakve opreme, a nije imala prave ekonomske podloge. Nije imala ni državnog pokroviteljstva, a ni državnog nadzora.

Cilj koji su bosanski franjevci sebi postavili bio je vrlo visok: dostići druge austrijske škole kakva je bila npr. Nadbiskupska gimnazija u Travniku. Ova je odmah, od samog početka, mogla računati s vještim nastavnim osobljem, s dobrom ekonomskom podlogom, s pristojnom školskom opremom te s naklonošću crkvenih i državnih vlasti.

Franjevci su svoj cilj ipak ostvarili, doduše vrlo sporo, tek nakon 35 godina, uz izvanredne napore. Tada su, 1916. godine održali po prvi put viši tečajni ispit (veliku maturu), a nakon još osam godina dobili su pravo javnosti za sve razrede.

Već sam broj učenika može pokazati rast te škole:

školske godine 1882-1883. ima 3 razreda i 32 učenika

" 1900-1901. ima 6 razreda i 83 učenika 
" 1914-1915. ima 8 razreda i 156 učenika 
" 1929-1930. ima 8 razreda i 390 učenika 
" 1939-1940. ima 8 razreda i 536 učenika

No, onda je došao kraj. Godine 1945. i 1946. školi je bio zabranjen rad. Nadbiskupskoj gimnaziji u Travniku to se dogodilo već ranije - početkom 1944.

franjevacka_klasicna_gimnazija_1.jpg

3. Otvaranje Franjevačke gimnazije prema javnosti

Dok je ova gimnazija boravila izvan Visokoga, primala je samo kandidate za buduće svećenike-franjevce. Samo ponekad i iznimno tada bi je pohađao i neki učenik koji se pripremao za neko svjetovno zvanje.

To se s prelaskom u Visoko mijenja: u školu se primaju tzv. vanjski đaci, najprije katolici i pravoslavni iz Visokog i okolice, a zatim i Židovi. Muslimani su na naše školovanje pred I. svjetski rat gledali s nepovjerenjem; kao da su se bojali da će ih ova škola prevesti u drugu vjeru. Od dvadesetih godina oni su u nju jednostavno nagrnuli.

Tako su naši učenici, između dvaju svjetskih ratova, pripadali raznim kategorijama. To se još jače očitovalo kad je otvoren naš đački konvikt, u koji su dolazili učenici iz raznih krajeva Jugoslavije. Đaci su pripadali trima glavnim kategorijama: sjemeništarcima, vanjskim đacima i konviktorcima. Vanjski đaci bili su katoličke, pravoslavne, muslimanske, protestantske i židovske vjeroispovijesti.

Budući da su mnogi konviktorci ranije učili na realnim gimnazijama, škola je morala uvažiti i tu okolnost, i otvoriti uz klasične, realne odjele. A kako su kandidati za Franjevački red, nakon VI. razreda, prekidali na jednu godinu svoje školovanje (zbog godine novaštva) i nakon toga nastavljali VII. i VIII. razred, to je povećalo šarenilo ove škole.

 

4. Rad Franjevačke gimnazije u vrijeme komunizma

Već je rečeno da je rad na ovoj gimnaziji bio godine 1946. zabranjen. Godine 1945. veći dio naših prostorija uzeli su sebi državna gimnazija i državni internati. Vraćali su ih postupno, pod višom prisilom. Neke su vratili 1950. a neke 1963. ili i kasnije. Zauzimanjem provincijala fra Vitomira Jeličića vlasti su našoj školi godine 1947. ponovno dopustile rad, ali samo za svećeničke pripravnike. Tako smo otad imali samo jednu vrstu učenika, ali smo sada primali i učenike Hercegovačke provincije kroz četrdeset godina. Njih je bilo prosječno oko trideset. Kroz četiri godine (1950-1954). držali smo i petoricu sjemeništaraca Vrhbosanske nadbiskupije i trojicu iz Mostarske biskupije. Postupak prema svima bio je posve jednak.

Izuzetno težak udarac našem uobičajenom klasičnom sustavu školovanja zadalo je uvođenje obvezatnog osmogodišnjeg školovanja (1950-1954). Time je trajanje gimnazijskog poučavanja skraćeno na četiri godine, a to je za studij klasičnih jezika zbilja premalo. Druge izmjene (npr. uvođenje engleskog jezika i informatike) lako smo prihvatili.

Zbog napada na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine bili smo prisiljeni nastaviti rad naše Gimnazije na sigurnom mjestu - u Baškoj Vodi. To je trajalo blizu četiri godine (1992-1996) u vrlo dobrim uvjetima, za što moramo biti zahvalni Vladi Republike Hrvatske.

Danas je Franjevačka klasična gimnazija otvorena za sve. U njoj školovanje zajednički pohađaju sjemeništarci (đaci koji pohađaju Gimnaziju i spremaju se za redovnički i svećenički poziv), konviktorci (dječaci i djevojčice koji stanuju u zgradi Konvikta) i vanjski đaci (pohađaju Gimnaziju, ali stanuju kod svoje kuće). Nastava traje od 8:00 do 14:00 nakon čega je ručak i slobodne aktivnosti. Slobodne aktivnosti završavaju u 15:45 kada počinje prva šutnja i traje do 17:00. Školski dan gimnazijalca je završen, dok konviktorci i sjemeništarci nastavljaju sa svojim aktivnostima.

www.fkg.edu.ba

franjevacka_klasicna_gimnazija_2.jpg

Kontakt:

FRANJEVAČKA KLASIČNA GIMNAZIJA

Bosne Srebrene 4

71 300 VISOKO

tel: 032/738 757 www.fkg.edu.ba

fra Zvonko Miličić, ravnatelj