Najave

Pridruži nam se

Želiš li biti franjevac Bosne Srebrene?
NA PUTU DO FRANJEVAŠTA
KUGA U BOSNI 1783. GODINE
23.3.2020.Sarajevo

Kroz povijest našu su zemlju često pogađale različite pošasti: suše, tuče, ratovi, glad, a vrlo često i zarazna bolest kuge. Epidemije su se javljale vrlo često, stoga se narod počeo utjecati u zagovor svetom Roku, zaštitniku oboljelih od kuge. Njemu u čast izgrađene su mnoge zavjetne crkve i kapele po čitavoj Bosni, osobito na sjeveru. Jednu od žešćih i tragičnijih epidemija (1783.) opisuju franjevački ljetopisci fra Bono Benić i fra Jako Baltić:

„Još prošaste godine 1782. počela je kuga u Sarajevu još u prolitje, /pa/ i prija, pak sve mori polagano. Jedni govorahu – nije kuga, već oganj malar (malarija) i ospi¬ce. U stvari bilo je i toga dosta svuda. I pomrije čeljadi dosta, osobito mlađarije.
Pak ove godine 1783. raspali se oko nas đene (opet), to jest: u Visokom i po selima, u Kreševu, Fojnici, Bzenici (sic), Travniku. A oko nas, po ovizijuh selije đene – koliko turskijem, toliko našijem – i to u Sutisci ovde, njekoga Ivana Jurića primenkom Bajtala. Gdi pijući Visočani Turci kužni o Ivanju-dnevu, otrovaše ga kugom, ter do malo dana umrije on i žena mu i troje dice oli četvero, i tako – ne osta mu nitko. Pak, iza toga, drugi mnogi pomriješe u Sutisci. I što je još čudnije, baš uoči Ilina dneva, to jest 19. jula, razboli se u manastiru, u doljnjoj pećnici, obnoć, Ivan Maračić iz Slapnice rodom, koji ovde služaše kao remeta (prijevod – zvonar), al' pod najam. I umrije drugi dan u kolibi u Dolu, i bi ukopan u groblju općenomu doli pod Stjenicama dne 22. jula.

I tako proslijedi kuga u ovoj župi sutješkoj sv. Ive, da umrije od nje okolo 900 čeljadi i više. Evo samo ovdi, u sutiškoj varoši, 140; u tomu broji se njekoliko Sarajlija i Sarajki, bježanaca, na broj okolo dvadeset, i to do miseca januara 1784. Tko nije vidio ni iskusio, ne može vjerovati kakve su bile naše nevolju u ovoj godini.“

Jako Baltić u svom Godišnjaku daje svoje procjene o razmjerima žrtava epide¬mije 1783. godine u cijeloj Bosni, ali i o njezinu daljnjem putu u Dalmaciju: „Svega lita slidila je nemila kuga po svoj Bosni; priko 20 hiljada krstjana pomori kuga, drugog pako naroda, ristjana, turaka i čifuta do 100 hiljada umori ne¬mila kuga. Slideće pako zime, Bogu milostivom hvala, poče kuga manje moriti.

Međuto, važno je ovde napomenuti, da je ova tužna godina odveć plodna bila, osobito žito rodi, sa svim tim svit pomrvši, osobito težaci, nejmade tko žeti i hra¬nu kupiti, jedva polovica žita i druge hrane skupiti se može. Trieba potomstvo znati i svrhu svojih starih milosrđe imati. (...) Mloga čeljad iz Dalmacie prošle godine, rad glada, došla su u Bosnu, ovde se otrovaše i natrag vrativši se otrovaše pre¬dilj oko Sinja i kuga se naglo razpali do Splita, gdi dojduće godine strahovitu pošast učini.“

Slika: Gabrijel Jurkić, Kuga u Bosni

Izvor: FpuB