Franjevci u inozemstvu

Pridruži nam se

Želiš li biti franjevac Bosne Srebrene?
NA PUTU DO FRANJEVAŠTA

Združena župa

Ovoj združenoj župi u kojoj žive gradišćanski Hrvati, a vodi je fra Božo Blažević franjevac Bosne Srebrene, pripadaju župe: Veliki Borištof, Mali Borištof, Šuševo, Filež, Gerištof, Mjenovo. Pored njega na teritoriju Gradišća pastoralno djeluju još dvojica franjevaca Bosne Srebrene: fra Vjeko Matić u župi župi Donja Pulja (Unterpullendorf) i fra Rafael Ivankić u župama Frakanava i Lučman (Frankenau i Lutzmannburg).

Prije 500 godina franjevci Bosne Srebrene su za vrijeme Turaka u 16. stoljeću doveli Hrvate iz Hrvatske i BiH u Austriju, Mađarsku i Slovačku. Sada na ovome području živi oko 50.000 gradišćanskih Hrvata i nekoliko stotina Hrvata iz BIH i Hrvatske.

Centrala ovih katolika Hrvata je biskupija Željezno u Austriji koja je osnovana 1960.  Današnji biskup je Hrvat dr. Egidije Živković.

Franjevci djeluju u Hrvatskome dekanatu srednjega Gradišća. Izvan Hrvatske ovo je jedini Hrvatski dekanat u svijetu. Broji oko 4.500 vjernika. Naši vjernici imaju svoj stari hrvatski jezik, svoju gramatiku i rječnik kao najstarija dijaspora.

U ovim župama postoj hrvatske općine, škole, vrtići i različite udruge koje podržavaju jezik, kulturu, folklor, glumu, sviranje i sport. Imaju svoje molitvenike Kruh nebeski i crkvene te narodne pjesmarice, druge molitvenike kao i obrednike na hrvatskome jeziku.

Franjevci su započeli ponovo svoje djelovanje 2007. godine. Na zamolbu biskupa Egidija da franjevci preuzmu cijeli dekanat, Uprava provincije je 2015. godine dodijelila još dva franjevca. Na mala vrata se vratio franjevački duh. Nakon dolaska fra Bože Blaževića 2014. godine, u suradnji s biskupijom je osnovan Zbor,  franjevačkim geslom Pax et Bonum, koji je sastavljen od 140 pjevača iz tri države. Osnovana je muška i ženska klapa Pax et Bonum. Održavaju se redovni susreti i godišnji koncerti. Zbor je nastupao u Austriji, Hrvatskoj i Mađarskoj te izdao svoje CD i DVD. Ovaj projekt vodi pastoralni asistent biskupije, vjeroučitelj i glazbenik, Ivo Šeparović iz Blata s Korčule. Ovim nakon 500 godina prvi put je crkva uspjela spojiti Hrvate iz tri države jer su se sada stvorili politički uvjeti za to u okviru Europske unije.

austrija_veliki_boristof_2.jpg

Već 40 godina Hrvati tradicionalno pješice hodočaste u austrijsko Celje Blaženoj Djevici Mariji, gdje borave tri dana. Kip Gospe Celjanske svake  godine putuje u drugu župu u koju tijekom cijele godine hodočaste svi vjernici.

Drži se tradicija blagoslova polja, vinograda i vatrogasaca te tjelovske svečane procesije ulicama. Na sprovodima se pjeva hrvatski i latinski. Kao dobar model za druge manje župe je zajedničke Prve pričesti svake godine, a svake druge zajednička krizma za sve župe.

U župama je već deset godina zaposlena tajnica Andrea Jambrić. Prije 5 godina 2012. započele su svoj rad sestre franjevke Hrvatsko bosanske provincije, koje su 2016. godine u Velikom Borištofu registrirale svoj samostan. Trenutno su na službi: s. Ivka, s. Marina, s. Augustina i s. Bonifacija. Sestre vode vjeronauk u školi i župama, sakristije i obilaze bolesnike i starije osobe te dijele pričest po župama i staračkim domovima.

Vjernici iz Gradišća rado surađuju sa Hrvatskom i BiH kroz kulturu i vjeru te odlaze na godišnje odmore na more i kupuju kuće. Rado uče standardni jezik.

Franjevci su 300 godina služili ove ljude, a prije 200 godina su se povukli s ovih prostora. Sada su se opet franjevci vratili ljudima koji su se spasili od turskoga zuluma i Krbavske bitke.

Sada se vode neke nove bitke oko očuvanja identiteta, jer uvijek prijeti asimilacija i izumiranje zbog slaboga rađanja djece što je problem sveukupnoga hrvatskoga naroda.

Veliki Borištof, Mali Borištof, Šuševo, Filež, Gerištof, Mjenovo