Danas je ovo Hrvatska katolička župa, a do 2010. godine bila je Hrvatska katolička misija. Hrvatska katolička župa u Nizozemskoj personalna je vjernička zajednica kojoj u administrativno-crkvenom smislu pripadaju hrvatski vjernici katolici s prebivalištem na teritoriju Kraljevine Nizozemske. Zajednica okuplja katoličke vjernike koji su se, kroz više od 50 godina iz različitih razloga doselili u ovu zemlju, iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sjedište župe nalazi se u lučkome gradu Rotterdamu budući da se najveći broj hrvatskih doseljenika nalazi i živi u ovome gradu.
Zajednica je osnovana 13. ožujka 1971. dekretom tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije. Tada se, zapravo, Crkva u Hrvatskoj i BiH počinje ozbiljnije brinuti za veliki broj hrvatskih iseljenika u Zapadnoj Europi koji su kao ekonomska migracija radili i živjeli u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, itd.
Prvim voditeljem zajednice u Nizozemskoj imenovan je fra Josip Božić, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene, čiji su pojedini članovi inicirali osnivanje i zajednica u Njemačkoj, te se prvi zauzeli za pastoralnu brigu za hrvatske iseljenike na Zapadu uopće. Kroz više od 45 godina postojanja zajednice u Nizozemskoj bosanski franjevci brinu se za vjernički život ovdašnjih hrvatskih iseljenika.
Osnivanje Misije pratili su mnogi problemi: od nepovjerenja tadašnjega jugoslavenskoga državnoga i obavještajnoga aparata, preko nesporazuma s nizozemskim vlastima i Crkvom, do teškoća s uspostavljanjem kontakta s ljudima. Zahvaljujući prvotno nizozemskim franjevcima koji su prvoga misionara, fra Josipa Božića, primili u svoj samostan, a hrvatske vjernike u svoju crkvu, te fra Josipovom upornošću, već sljedeće 1972. godine zajednica je proslavila svoju prvu obljetnicu svečanom misom u rotterdamskoj katedrali, u kojoj se do danas svake nedjelje u 13 h slave mise na hrvatskom jeziku. Pastoralni rad u međuvremenu je proširen i na druge gradove: triput mjesečno Amsterdam, po jednom mjesečno Terneuzen, Alphen a/d Rijn, Tilburg, Wijchen, te nekoliko puta u godini u najudaljenijem Groningenu.
Fra Josip Božić vodio je zajednicu do 1976. godine, kada na njegovo mjesto dolazi fra Bono Lekić. Njega 1978. zamjenjuje fra Lovro Bosankić koji zajednicu učvršćuje, proširuje, organizira i bolje povezuje i s lokalnom Crkvom, ali i s državom. On je vodio Misiju sve do 1996. kada za misionara dolazi fra Pavo Dominković. Fra Pavo preuzima od fra Lovre već organizirano dušobrižništvo, ali i novu skupinu doseljenika, ratnih prognanika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Od 2005. zajednicu vodi fra Ivica Jurišić. koji uspijeva, u organizacijskome i administrativnom smislu, od relativno neuređene disparatne iseljeničke zajednice stvoriti personalnu župu, Hrvatsku katoličku župu sv. Nikole Tavelića, koja se tako naziva od 1. siječnja 2010., dekretom rotterdamskog biskupa msgr. A.H. van Luyna, i kao personalna župu pripada biskupiji Rotterdam.
U rujnu 2012. na mjesto župnika postavljen je fra Juro Tokalić. On dolazi s iskustvom misionarskog rada na afričkom kontinentu i, u svoje gotovo četiri godine mandata u Nizozemskoj, nastavlja tamo gdje je fra Ivica stao. Tijekom njegovog župnikovanja, od siječnja 2016. župa je preimenovana na Hrvatsku katoličku župu Sv. Nikole Tavelića i Sv. Antuna Padovanskoga.
U srpnju 2016. voditeljem zajednice i župnikom župe postaje fra Mišo Sirovina.
Kroz četrdeset godina u Nizozemsku su se, grubo kazano, doselile dvije skupine hrvatskih iseljenika. Prva je skupina počela dolaziti s početka šezdesetih godina kao ekonomska migracija s različitim jugoslavenskim poduzećima, a kasnije pridolazi radna snaga za ostale djelatnosti. Druga, velika skupina stigla je tijekom i neposredno nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji (1991-95), kao prognanici, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, tako da zajednicu čine iseljenici iz gotovo svih krajeva BiH i Hrvatske. Danas ovdje živi vjerojatno nešto više od 4000 članova hrvatske katoličke župe. Broj aktivno uključenih bitno je manji.
Osnovna djelatnost misije, danas župe, sastoji se u pružanju klasičnih vjerničko-pastoralnih aktivnosti: mise, krštenja, krizme, vjenčanja, pokopi i ispraćaji preminulih u domovinu. Na samome početku zajednice svećenik je preuzimao i određene službe iz socijalnoga područja, dok danas to više nije potrebno, jer su se hrvatski vjernici dobro integrirali u nizozemsko društvo, te predstavljaju solidnu iseljeničku zajednicu, koja, slično kao i druge na Zapadu, stoji pred sve većim problemom svoga identiteta u budućnosti.
Od 1997. voditelj ove zajednice pastoralno se skrbi također za Hrvate u pritvorskoj jedinici Međunarodnog krivičnoga suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu.
Više informacija o radu župe Sv. Nikole Tavelića u Rotterdamu na službenoj web-stranici: