Pridruži nam se

Želiš li biti franjevac Bosne Srebrene?
NA PUTU DO FRANJEVAŠTA
Novi broj Svjetla riječi
30.6.2020.Sarajevo

Ovih dana izlazi ljetni broj revije Svjetla riječi. U nastavku riječ glavnoga urednika...

Današnja BiH nije samo posebna nego i vrlo složena država u kojoj su dominantna tri književna jezika, tri naroda, tri vjere, tri povijesti, tri... Razumljivo je da je kao takva puna kontradiktornosti uzimajući u obzir još i činjenicu da je život od rođenja nije mazio. Stoljećima su je gazile osvajačke čizme i isto toliko godina su samo od nje otimale. Međutim, ostajala je uvijek svoja jer se nikad nije predavala, nego prkosila teškoćama. Njezin prkos nije samo od sna, kako zapisa Mak Dizdar, nego i od konstantnih političkih gluparija koje su često, a posebno danas generirale društveno beznađe. Prkosi ona nebrizi, zapuštanju i zatvaranju njezinih muzeja i spomenika kulture, a posebno prkosi neprirodnom, gotovo infantilnom, svojatanju njezinih povijesnih više obrisa nego tragova. Ne dopušta bilo komu da joj diktira povijest jer tada postane, da prostiš i posna i bosa, ne samo prkosna nego i alergična pa, nekada jače, a nekada slabije, iskiše mnoge konstruirane povijesne alergene kao prašinu koja joj se baca u oči. Zato je nužno da ne montiramo, nego s dubokim poštovanjem izučavamo i prihvaćamo svoju kamenom ispisanu prošlost kako bismo lakše razumjeli našu kompleksnu sadašnjost i zajedno gradili bolju budućnost.

Ostaci naših srednjovjekovnih gradova nisu puke hrpe bezličnoga kamenja koje, nažalost, najčešće grli i izučavaju korov, drač i živica, nego su svojevrsna kazališta povijesti i njezinih mijena čiju dramu i zaplete vješto oko, oslobođeno predrasuda, može još uvijek odgledati čak i u malobrojnim i razbacanim kamenim fragmentima njihovih nekoć blistavih kulisa i dasaka. Oni su bili nekad davno suvereni simboli moći, snage i prestiža i kao takvi su uokvirivali sliku određenoga društveno-političkoga konteksta burne višestoljetne bosanskohercegovačke povijesti.

Bez obzira na sustavnu nebrigu društva i vlasti oko očuvanja i njegovanja svoje povijesne baštine, ostaci bosanskohercegovačkih srednjovjekovnih gradova i utvrda još uvijek prkosno stoje kao podsjetnici njezinih teških vremena i dubokih rana, ali i njezina suvereniteta, moći i sjaja. Kao takvi još uvijek u nama mogu izazvati imaginaciju na vrijeme kad čast, viteštvo, ljubav prema domovini, hrabrost i odanost nisu bili puki kockarski ulozi u društveno-političkim igricama, nego vrijednosti zbog kojih se časno živjelo i, onda kada je trebalo, umiralo.

Izvor: Svjetlo riječi