Pridruži nam se

Želiš li biti franjevac Bosne Srebrene?
NA PUTU DO FRANJEVAŠTA

Bosna Srebrena početkom 21. stoljeća (2000-2017)

Bosanski franjevci kročili su u novo tisućljeće s jasnim ciljevima: liječiti srca slomljena, biti svjedocima i navjestiteljima nade, čitajući znakove vremena sa svojim pukom koračati u budućnost.

Na mjestima potpunog poraza čovjeka i njegovih projekata Bog može i hoće započeti novi svijet. Naša franjevačka tradicija i inspiracija govore da mi ta mjesta možemo prepoznati i na njima ostati vjerni, uporni, ali jer to činimo iz slobode i ljubavi, kao radosni svjedoci. Mi ćemo zacijelo u novo tisućljeće prenijeti dosta svoje ljudske prtljage ali i nepotrošivu karizmu svetog Franje.

(Fra Mijo Džolan)

Nakon ratnih događanja u Bosni i Hercegovini u mnogim mjestima franjevci su bili prinuđeni krenuti ispočetka, od ruševina i zaraslih prostora. Brojne samostanske i župne crkve, kapele i župne kuće obnovljene su u poratnim godinama, dok pojedine do danas nisu u potpunosti završene osobito u krajevima gdje se povratak puka nije dogodio.

bosna_srebrena_pocetkom_stoljeca_1.jpg

Pastoralno djelovanje franjevaca

Franjevci Bosne Srebrene pastoralno djeluju u 73 župe na području Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije. Na koncu 2016. godine na području ovih župa živjelo je oko 124 000 vjernika katolika.

Uz graditeljsku djelatnost koja je bila nužna u poratnim godinama franjevci nisu zapostavljali pastoralni rad. Uvođenjem vjeronaučne poduke u osnovne i srednje škole franjevci su se angažirali kao katehetski prosvjetni radnici. Budući da je do danas obrazovan dovoljan broj katehista laika za rad u školama, franjevci su se postupno isključivali iz ovog vida djelatnosti.

Osim sakramentalnih slavlja i pučkih pobožnosti razvijen je niz pastoralnih aktivnosti. Uz redovite kateheze za prvopričesnike i krizmanike vrlo je značajan pastoralni rad s ministrantima, Franjevačkim svjetovnim redom (OFS) i Framom. Mjesnih bratstava OFS-a ima 31, od kojih 18 aktivnih. Ova bratstva čini oko 830 zavjetovanih trećoredaca i tridesetak novaka. Aktivna bratstva Franjevačka mladeži (Frame) nalaze se u 34 župe i okupljaju oko 1400 mladih ljudi. U razdoblju od 2000. do 2017. vrlo je zaživio pokret Franjevačke mladeži i vrlo se aktivno s njima radi, dok je nažalost rad s Franjevačkim svjetovnim redom u blagoj stagnaciji.

Na mnogim župama fratri su organizirali glazbenu poduku za djecu i mlade. Pojedine župe organiziraju određene biblijske i molitvene inicijative i druge aktivnosti.

Uz franjevačku karizmu vezano je i djelovanje na ekološkom i međureligijskom planu. Ovdje posebno treba istaknuti međureligijske susrete koji se redovito održavaju u franjevačkoj crkvi svetog Ante na Bistriku i u crkvi svetog Ilije u Zenici.

Školstvo

Bosna Srebrena jedna je od rijetkih franjevačkih provincija koja i danas ima sve vlastite obrazovne i odgojne institucije: malo sjemenište, gimnaziju, postulaturu, novicijat i teologiju s bogoslovijom. U samostanu u Visokom nalazi se sjemenište i postalutura. U školsku 2017/2018. godinu upisano je osam sjemeništaraca i tri postulanta. Godine 2001. prigodnim programom obilježena je 100. obljetnica Franjevačke klasične gimnazije u Visokom.

Od 2007. ponovno se nastava održava i u Franjevačkom konviktu u Visokom. Danas visočku gimnaziju pohađa 156 učenika, od kojih veći broj stanuje u internatu konvikta gdje kao odgojitelji djeluju franjevci i školske sestre franjevke. Posljednjih godina u Visokom je uređena vrijedna prirodoslovna zbirka i izgrađena moderna sportska dvorana.

Franjevački novicijat Bosne Srebrene nalazi se u samostanu na Gorici gdje se trenutno nalaze tri novaka. Najvišu školsku ustanovu Bosne Srebrene, Franjevačku teologiju školske 2017/2018. pohađalo je 37 bogoslova i 9 studenata civila. Proteklih godina ova institucija organizirala je niz znanstvenih skupova s povijesnom i teološkom tematikom, a jedan od značajnijih je znanstveni skup 2009. u povodu 100. obljetnice Franjevačke teologije u Sarajevu.

Kulturno-umjetnička djelatnost

Osim umjetničkog uređenja sakralnih prostora značajan broj samostana ima vrlo vrijedne galerije s umjetničkim djelima. U proteklim godinama uređene su galerije u Fojnici, K. Sutjesci, Livnu, galerija Šimun u Dubravama, Rami i Gučoj Gori. Pojedine župe organiziraju na godišnjoj razini likovne kolonije i izložbe.

Vrlo vrijedne muzejske zbirke posljednjih godina uređene su u Fojnici, Livnu, Tolisi, Rami, a pripremaju se i u Kreševu i Jajcu.

Izdavačka djelatnost

Franjevačka medijska kuća Svjetlo riječi redovito izdaje istoimenu mjesečnu reviju, a proteklih godina tiskali su i značajan broj knjiga teološke i povijesne tematike, a nisu rijetkost ni djela koja se bave glazbom, kulinarstvom i aktualnim društvenim pitanjima. Autori dobrog dijela tiskanih djela sami su franjevci. Ova medijska kuća redovito priprema tjednu radioemisiju Bosna Srebrena, koju preuzimaju brojne radijske postaje.

Uz navedeno bosanski franjevci redovito izdaju časopise Bosna franciscana, Jukić, Bilten Franjevačke teologije. Franjevačka klasična gimnazija redovito izdaje list Novi cvijet, a pojedini samostani i župe tiskaju vlastita samostanska i župna glasila. Lijep broj samostana i župa tiskao je proteklih godina vlastite monografije u kojima su sabrani podaci iz povijesti i opisano sadašnje stanje.

Od 2000. do 2017. najznačajniji izdavački pothvati zasigurno su djela edicije franjevačke književnosti Iz Bosne Srebrene, čija su dva kola tiskana, a dva su u pripravni. Vrijedno je istaći pretiske dragocjenih djela Matije Divkovića: Veliki i Mali nauk krstjanski te Besjede.

U proteklim godinama održan je niz znanstvenih simpozija o znamenitim likovima, događajima i mjestima važnim za Bosnu Srebrenu. To su skupovi o fra Lovri Karauli, fra Šimunu Filipoviću, fra Anđelu Zvizdoviću, fra Marku Dobretiću, fra Julijanu Jeleniću, fra Ivanu Franji Jukiću, fra Jeronimu Vladiću, fra Martinu Nediću, fra Matiji Divkoviću, fra Stipanu Margitiću te o samostanu i svetištu Gospe Olovske, samostanu u Kraljevoj Sutjesci i Gučoj Gori. Radovi sudionika na simpozijima redovito su tiskani u prigodnim zbornicima. Vrlo je značajan i niz znanstvenih simpozija o bioetici, čiji su organizatori bili bosanski franjevci.

Karitativno djelovanje

Karitativni rad bosanskih franjevaca najviše se očituje u Humanitarno-karitativnoj organizaciji Kruh svetog Ante. Uz druge aktivnosti ova organizacija vodi tri pučke kuhinje: na Kovačićima i Dobrinji te u Varešu, gdje se svakodnevno priprema ručak za oko 1000 korisnika. U okviru ove organizacije 2005. godine osnovan je studentski dom na Kovačićima koji omogućuje smještaj za 110 studenata. Godine 2010. ova organizacija pokrenula je terapijsku zajednicu Izvor na Plehanu za liječenje ovisnika.

volonteri-stipendisti_1.jpg

Pojedini značajni događaji 

Jubilarna godina – 800. obljetnica osnutka Franjevačkog reda – obilježena je 2009. godine mnogim događajima na razini pojedinih župa i samostana. U organizaciji Vijeća franjevačkih zajednica održano je zajedničko hodočašće franjevaca i franjevki iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske u drevno svetište svetog Ive u Podmilačje.

Franjevci Bosne Srebrene i Hercegovačke franjevačke provincije zajedno su hodočastili na izvore – u Srebrenicu, kolijevku franjevaštva gdje su slavili misu i imali prigodan program. U franjevačkom provincijalatu na Kovačićima održana je svečana akademija u povodu ove jubilarne godine.

U okviru svog apostolskog pohoda Bosni i Hercegovini papa Ivan Pavao II. pohodio je 2003. godine Banja Luku i slavio misu u krugu franjevačkog samostana na Petrićevcu. U prigodi pastoralnog pohoda Bosni i Hercegovini papa Franjo 2015. godine posjetio je sjedište Franjevačke provincije Bosne Srebrene na Kovačićima, gdje je sudjelovao na međureligijskom i ekumenskom susretu.

Stanje Provincije

Na koncu 2017. godine Franjevačka provincija Bosna Srebrena brojila je 339 franjevaca, što je čini jednom od najbrojnijih u Franjevačkom redu. Na području Bosne i Hercegovine nalazi se 16 samostana. Samostani Bosne Srebrene nalaze se još u Beogradu (Srbija), Đakovici (Kosovu) i Sesvetskoj Sopnici (Zagreb). Od 2016. franjevci Bosne Srebrene upravljaju i samostanom u Pridvorju, a od 2017. i samostanom u Cavtatu. Ovi samostani vlasništvo su Franjevačke provincije svetog Jeronima sa sjedištem u Zadru.

U inozemstvu živi i djeluje 68 bosanskih franjevaca i to u: Albaniji, Australiji, Austriji, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Izraelu, Kanadi, Keniji, Kosovu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Ruandi, Srbiji i Svetoj Zemlji.

 

(Priredio: fra Antonio Gašić)

 

Literatura:

Bilten Franjevačke teologije (2000-2017)

Bosna Srebrena, Službeno informativno glasilo Franjevačkog provincijalata u Sarajevu (2000-2017)